Korizmeno hodočašće Otočkog dekanata na Udbinu

Na drugu korizmenu nedjelju, 4.ožujka, u Crkvu hrvatskih mučenika na Udbini hodočastili su vjernici župa Otočkoga dekanata. Kratko nakon 15,00 sati započela je pobožnost Križnoga puta, koji je predvodio vlč. Stanko Smiljanić, župnik iz Sinca. Budući da je staza križnoga puta od kapele Sv. Marka Groba još uvijek teško prohodna, pobožnost je odvijala oko CHM, a započela je uvodnom molitvom kod kipa Bl. Ivana Pavla II na platou ispred crkve, nakon što je hodočasnike pozdravio otočki župnik mons. Tomislav Šporčić. Župni suradnici vlč. Smiljanića čitali su "postaje" Križnoga puta iz "Isusova kalvarijskog puta u križnom putu Hrvatâ", koji je sastavio franjevac o. Bernardin Škunca, dok je molitve – koje je sastavio naš biskup Mile Bogović - čitao sâm predvoditelj.

Nakon završne blagoslovne molitve u crkvi, slijedila je sveta ispovijed, a u 17,00 sati je započelo slavlje svete mise, koju je predvodio naš biskup Mile. Suslavitelji su bili mons. Šporčić, generalni vikar biskupije i otočki župnik, vlč. Nikola Komušanac, dekan otočki i župnik u Krasnu, ter desetak svećenika iz dekanata. Na početku euharistijskog slavlja dekan Komušanac pozdravio je biskupa, svećenike i hodočasnike.

Biskup je održao vrlo poticajnu propovijed (koju prenosimo u cijelosti):

Pozdravljam vas braćo svećenici i vjernici Otočkog dekanata na prvom korizmenom hodočašću u Crkvu hrvatskih mučenika.

1. Odlučili smo da umjesto hodočašća u gospićku katedralu, u koju smo hodočastili deset godina, bar jedan petogodišnji ciklus hodočastiti u ovu crkvu koja je plod desetgodišnjeg rada naše Biskupije ali i svih Hrvata katolika. Naime, 6. travnja 2002. dogovorom između gospićko-senjskog biskupa i predsjednika Hrvatskog sabora krenula je prije deset godina inicijativa za izgradnju CHM. Započinjemo, dakle, s hodočašćem naše Biskupije u ovo Svetište. Iz naše Biskupije krenula je inicijativa za izgradnju i u našoj biskupiji izgradnja je imala najjaču potporu. Već ima skupina koje su prijavile redovno godišnje hodočašće. Vjerujemo da će se njihov broj stalno povećavati.

2. Kako je na našem području mogla nastati i ostvariti se ideja crkve svih hrvatskih mučenika. Ovaj prostor simbol je hrvatskih stradanja, a nalazi se u i u zemljopisnom središtu hrvatske države. Ovdje se 'odigrala' 9. rujna 1493. Krbavska bitka, najveća tragedija hrvatskog naroda prije Bleiburga i križnih putova prošlog stoljeća.

CHM je jaki poticaj da se na ovim prostorima počne graditi zajedništvo oko stradalnikâ, mučenikâ, a ne oko pobjednikâ i mučiteljâ. Bog je htio da se zajedništvo cijeloga svijeta izgrađuje na slavlju uzvišene Kristove žrtve. Proslava te žrtve u središtu je svakog misnog slavlja. Crkva je u svojoj povijesti jačala pridružujući Kristovoj žrtvi mučeničke žrtve svojih članova. U prvi plan nisu stavljani mučitelji nego njihove žrtve.

Tom idejom smo se nosili kada smo ovdje, na mjestu velike nacionalne tragedije, započeli graditi CHM posvećenu svim našim mučenicima. Vjerujemo da će naše žrtve doprinijeti jačanju našeg zajedništva. Ne vjerujemo, naime, da će se na ovim prostorima, u mladoj hrvatskoj državi, zajedništvo moći izgrađivati stavljajući u prvi plan mučitelja, bez obzira je li on ratni pobjednik ili gubitnik, jer bismo tada pridonijeli stvaranju okvira za mržnju. Biti obuzet mučiteljem, znači otvarati se mržnji i osveti. Zajedništvo će se moći izgrađivati samo ako u prvi plan stavimo stradalnike, bez obzira koji oni bili, i da im izrazimo poštovanje. U tom smislu trebamo učiniti snažan zaokret u odnosu na našu prošlost. Zato smo, u skladu s praksom i zadaćom Crkve, krenuli na izgradnju svetišta na čast mučenicima.

3. Naš dekanat (tj. gospićki) je prostorno velik dekanat. Granice današnjeg dekanata gotovo se poklapaju s granicama Otočke biskupije koja je postojala krajem srednjeg i početkom novoga vijeka (utemeljena je 5. ožujka 1460.). Na tom području nalazi se i Svetište Krasnarske Gospe, zaštitnice naše biskupije.

Budući da se nalazimo ovdje u Crkvi hrvatskih mučenika korisno je spomenuti tragove mučeništva u Otočkom dekanatu. Mnogo toga naći ćete u vrijednoj knjizi Otočka pukovnija. U nedavno objavljenoj knjižici čitamo da na tom području ima više masovnih grobnica u koje su bačene žrtve Drugog svjetskog rata i poraća a do danas im nije izražen pijetet i ljudsko poštovanje. Da spomenemo neke: Tupale-Sinac, Razvala, Mesić Vršak, Drežnica. Nažalost, to nije sve. Loš je znak što se ljudi još i danas boje o tome govoriti. Od svećenika na ovom području stradali su kompoljski župnik Ladislav Kolarić, sinački (prije boričevački) župnik Vladimir Stuparić i otočki kapelan Anton Žilavec. U Otočcu je u bolnici radila i č. s. Žarka Ivasić koja je poslije rata krivo optužena i strijeljana u Gospiću. Ako netko znade nešto o njihovim stradanjima, neka to javi svome župniku da se sačuva sjećanje na ljude koje je neprijatelj silom želio izbrisati iz ljudskog sjećanja. Želimo također da se sačuva sjećanje na sudbine vjernikâ laikâ. Dobro je ne čuvati sjećanje na mučitelje, ali je potrebno spasiti od zaborava žrtve i mučenike. Zato smo i pokrenuli ovaj projekt CHM. Crkva u Hrvata je pokrenula akciju da se u svim biskupijama istraže mučenička obilježja tih stradanja. Nije, braćo i sestre, zadaća Crkve pronalaziti počinitelje zločina i određivati im kaznu. To je zadatak pravne države. Crkvi nije zadaća čuvati u sjećanju zlo i zločince, nego dobro i žrtve zločina. Ne dati mjesta mržnji, a odati poštovanje žrtvama. Kršćani nisu nikada smatrali opravdanim graditi zajedništvo na neprijateljstvu prema Herodu, Pilatu, Neronu, Dioklecijanu i drugim progoniteljima Krista i kršćana. Ne ćemo ni mi svoje zajedništvo graditi na neprijateljstvu prema našim Herodima, Pilatima, Neronima i Dioklecijanima. Nije kršćane vezalo neprijateljstvo prema onima koji su osudili Isusa, nego žrtva osude – Isus Krist. Imena progoniteljâ i njihova uloga blijedjela je u svijesti kršćana, jačala je svijest o Kristovoj žrtvi i žrtvi onih koji su Krista vjerno (mučenički) slijedili.

Takvim kršćanskim pogledom valja gledati i na našu nedavnu i daljnju prošlost. Tim duhom želimo prožeti akciju koju poduzimamo kada počinjemo sa sustavnim istraživanjem žrtava iz naše bliže i dalje prošlosti.

4. Nalazimo se u Godini župne kateheze. Crkva osjeća poteškoće u navještaju vjere suvremenom čovjeku i u prenošenju vjere na mlađe naraštaje. Zato se govori o "novoj evangelizaciji", o poticajima da to bolje činimo. Papa Benedikt XVI. zacijelo osjeća na tom području svojevrsnu krizu pa je navijestio Godinu vjere. Mi u našoj Biskupiji nastavljamo s Godinom župne kateheze. Imenovano je posebno povjerenstvo za župnu katehezu na čelu s generalnim vikarom i otočkim župnikom mons. mr. Tomislavom Šporčićem. Povodom najavljene Godine vjere i sadašnje Godine župne kateheze uputio sam svim svećenicima i vjernicima svoju korizmenu poslanicu koja vam stoji na raspolaganju.

5. Evanđelje druge korizmene nedjelje (Mk 9,2-10) govori nam kako je Isus izdvojio trojicu apostola i pozvao ih da vide njegovo preobraženje. Nakon što je napustio Nazaretsku obitelj, Isus je ubrzo stvorio jedno novo zajedništvo ljudi oko sebe. Želio je mijenjati svijet, ali ne na taj način da ruši stare i uspostavlja nove strukture. Nije htio ništa postići silom. Nije također ostao samac koji šalje poruke drugima, nego je oko sebe stvarao jezgru, u kojoj je djelovao kao kvasac koji prožima i mijenja iznutra okolinu. Apostoli su ga mogli vidjet i slušati ne samo kad je govorio mnoštvu, nego i kad je hodao, razgovarao s pojedincima, odgovarao na njihova pitanja, kad se odmarao nakon duga puta. Jednostavno, bili su stalno uz njega.

I unutar "dvanaestorice" katkada je Isus izdvojio manju skupinu, trojicu apostola: Petra, Ivana i Jakova. Njih trojicu pozvao je da budu prisutni, kako smo čuli u današnjem evanđelju, njegovu preobraženju (Mt 17,1; Mk 9,2; Lk 8,28), a ti isti će biti s Isusom za vrijeme njegove muke u Getsemaniju (Mt 26,37; Mk 14,33).

U početcima Crkve osjeća se u svakoj zajednici jaka jezgra u kojoj vladaju gotovo obiteljski odnosi. Ne može se pouzdati i osloniti na širu zajednicu (državu); kršćanska zajednica je sposobna živjeti i rasti bez potpore političkog sustava, pače i onda kada je on protiv nje. Kršćana u to vrijeme bilo je relativno malo, ali su malo po malo mijenjali svijet jer su postojale jake kršćanske jezgre u kojima se zbivao unutarnji rast. Onda su mogli utjecati na promjenu života u društvu. Kada u tom smislu zažive jezgre naših župa, doći će do preporoda Crkve u Hrvata. Svi župljani neće nikada biti jednako blizu, ali treba biti jasno gdje je jezgra, gdje je središte, gdje je žarište.

6. Zahvaljujem dekanu i vašim župnicima na trudu i radu na svojim mjestima. Posebno hvala udbinskom župniku koji je ujedno i čuvar ovog Svetišta. Nije danas lako biti svećenik. Zahvaljujem svećenicima i na tome što su vas doveli ovamo na ovaj susret u Crkvi hrvatskih mučenika. Budite uvjereni da uz Božju pomoć sve naše kušnje možemo pretvoriti u naše pobjede.

Bog vam u tome bio na pomoći i sveti hrvatski mučenici. Amen!

Poslije sv. mise biskup je hodočasnicima - koji je bilo oko tri stotine iz cijeloga dekanata, a došli su u pet autobusa i osobnim automobilima - kratko ispričao kako je Crkva hrvatskih mučenika nastala ter protumačio značenje cjeline i pojedinih dijelova. Hodočasnici su za uspomenu na to hodočašće dobili prigodnu sličicu i knjižicu "Križni put – Isusov kalvarijski put u križnom putu hrvatskog naroda" (B. Škunca - M. Bogović – V. Blekić). Euharistijsko slavlje animirali su članovi crkvenoga zbora iz Otočca, pod vodstvom prof. Branke Bernardi za orguljama, a pridružili su im se pjevači iz ostalih župa.

Vijest o hodočašću s fotografijama Ivana Bižanovića možete naći i na portalu otočke župe: www.zupa-otocac.hr

Ponedjeljak, 5. Ožujak 2012.

Korizmeno hodočašće Otočkog dekanata na Udbinu Korizmeno hodočašće Otočkog dekanata na Udbinu Korizmeno hodočašće Otočkog dekanata na Udbinu Korizmeno hodočašće Otočkog dekanata na Udbinu Korizmeno hodočašće Otočkog dekanata na Udbinu Korizmeno hodočašće Otočkog dekanata na Udbinu Korizmeno hodočašće Otočkog dekanata na Udbinu Korizmeno hodočašće Otočkog dekanata na Udbinu Korizmeno hodočašće Otočkog dekanata na Udbinu Korizmeno hodočašće Otočkog dekanata na Udbinu Korizmeno hodočašće Otočkog dekanata na Udbinu Korizmeno hodočašće Otočkog dekanata na Udbinu Korizmeno hodočašće Otočkog dekanata na Udbinu Korizmeno hodočašće Otočkog dekanata na Udbinu Korizmeno hodočašće Otočkog dekanata na Udbinu Korizmeno hodočašće Otočkog dekanata na Udbinu Korizmeno hodočašće Otočkog dekanata na Udbinu Korizmeno hodočašće Otočkog dekanata na Udbinu
Nova stranica župa KOMPOLJE, BRLOG i VRATNIK - na FACEBOOK profilu

Nova stranica župa KOMPOLJE, BRLOG i VRATNIK - na FACEBOOK profilu

Ova mrežna stranica (portal), nakon odlaska bivšega župnika don Anđelka Kaćunka na novu službu u Gospiću, više ne objavljuje sadržaje iz župa u naslovu. Nova...   >>>

KOMPOLJSKI "ZBOR" - SLAVLJE 'LETNJE STIPANJE': subota 21.8.!

KOMPOLJSKI "ZBOR" - SLAVLJE 'LETNJE STIPANJE': subota 21.8.!

Svečano koncelebrirano misno slavlje u 11,00 s. u zajedništvu sa svećenicima Otočkoga dekanata predvodi župnik (u odlasku) don Anđelko. Pjevanje vodi župni...   >>>

'Elizabeta' u Brlogu – radostno trostruko slavlje

'Elizabeta' u Brlogu – radostno trostruko slavlje

Proslava blagdana Marijina pohoda Elizabeti, zaštitnice župe Brlog, 29. svibnja, i ove je godine bila svedena samo na liturgijsko slavlje – nametnute 'mjere'...   >>>

Šokantne izjave - poziv na raspravu u Crkvi i društvu

Medicinska aktivistica Vera Sharav - Židovka koja je preživjela holokaust - ukazuje na sličnosti između nacističkog režima i onoga što se događa danas* (u...   >>>

Jedinstveno svečano slavlje sakramenata kršćanske inicijacije

Jedinstveno svečano slavlje sakramenata kršćanske inicijacije

U redovitim okolnostima života naših manjih župnih zajednica krštenje djece, premda nije čest događaj, smatra se nečim uobičajenim. Nasuprot tome, pristup...   >>>

Moja Župa
Mise i pobožnosti

Kompolje (župna crkva)

Sveta misa:
nedjeljom u 10,00 sati; radnim danom u 18,00 sati (u zimskom razdoblju) odnosno u 19,00 ili u 19,30 s. (u ljetnom razdoblju)

Pobožnost Srcu Isusovu:
devet prvih petaka (od listopada do lipnja) – sveta misa navečer, potom klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu

Pobožnost Majci Božjoj:
u svibnju i listopadu krunica u 19,00 sati i potom sv. misa

Brlog

Sveta misa:
župna crkva: u drugu i posljednju nedjelju u mjesecu u 15,00 sati
Dom za odrasle "Bistričak": po dogovoru (o većim blagdanima)

Vratnik

Sveta misa:
župna crkva: nedjeljom u 12,00 sati
Crni Kal: prva nedjelja u mjesecu u 15,00 sati

Kad ce opet blog?...   >>>

Sveti Otac Benedikt XVI bio je osam godina na čelu Katoličke crkve. Prvi je Papa u posljednjih sedam stoljeća koji je odlučio...   >>>

13. veljače 2013. na Čistu Srijedu ili Pepelnicu, početku korizmenog vremena sahranjen je vlč. Mile Ivančić. Mučenik i okrutna...   >>>