Naš nepoznati europski uglednik - S. Tomičić
Stjepan Tomičić – od "Horvatske straže" do ÖRF-a
U svojoj knjizi Hrvatski katolički pokret« fra Bonifacije Perović, višegodišnji duhovnik »Domagoja«, među tridesetak najistaknutijih hrvatskih katoličkih intelektualaca koji su ostavili trag u domovini, ali i preko njezinih granica, navodi i Stjepana Tomičića, novinara i publicista. Vrlo je malo pouzdanih dostupnih podataka o njemu (hrvatski su oskudni, a austrijski različiti), što je začuđujuće s obzirom na to da je riječ o velikoj novinarskoj »marki«, pa je u relativno kratku roku bilo moguće načiniti tek približnu rekonstrukciju njegova života i rada.
Rođen je 26. svibnja 1919. u Otočcu (gdje je rođen također istaknuti hrvatski intelektualac Karlo Mirth). Već sa 17 godina otišao je u Zagreb. Austrijski izvori navode da je u Zagrebu i Parizu studirao političke znanosti odnosno da je apsolvirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu (A. Labus), gdje je 1938. započeo surađivati u katoličkom dnevniku »Hrvatskoj straži«, pišući kulturne priloge (npr. »Renesansa vjerske umjetnosti«), a neko je vrijeme bio njezin dopisnik iz Pariza, gdje je ujedno studirao i pisao za »Paris Soir«. U svetojeronimskoj »Obitelji« pisao je popularne članke, a u Marakovićevoj »Hrvatskoj prosvjeti« objavio je više prikaza knjiga i znamenitih osoba.
Uspostavom NDH-a neko vrijeme još piše u »Hrvatskom glasu«, nastavku dnevnika »Hrvatske straže«, koji je međutim izlazio samo do kolovoza 1941., kada je ukinut. Zatim prelazi raditi u Hrvatski državni ured »Croatia«. Pisao je najviše u »Hrvatskom narodu«, gdje je, uz članke o kulturi, objavio niz reportaža, vojnopolitičkih analiza i razgovora, uz ostalo, s Ramirom Marconeom, papinskim legatom u Zagrebu. Godine 1942.-1943. bio je odgovorni urednik »Pokreta« - hrvatskoga likovnoga polumjesečnika. Navodi se da je bio i glavni urednik dnevnika »Poldan« 1941.-1942., izvori navode Danijela Uvanovića i Josipa Blažinu, također istaknute katoličke intelektualce. Godine 1943. bio je na ratištima u Dalmaciji kao dopisnik, a od ljeta 1944. novinski je ataše u hrvatskom veleposlanstvu u Berlinu i dopisnik »Hrvatskoga naroda«, Pisao je i u tjedniku »Spremnost«, najviše o hrvatskoj kulturi (npr. »Klasična misaona stega u hrvatskoj kulturi«).
U svibnju 1945. pošao je na Zapad i probija se, uz preporuku nadbiskupa Stepinca, do Beča, a poslije dolazi u Salzburg, gdje je promijenio ime u Alfons Dalma te je 1946. dobio austrijsko državljanstvo i započeo novu novinarsku karijeru u dnevnim novinama »Salzburger Nachrichten«. Uskoro je postao šef odjela za vanjsku politiku i kasnije zamjenik glavnoga urednika. Od 1954. do 1967. glavni je urednik münchenskoga lista »Münchner Merkur« (bio je veliki podupiratelj politike šefa CSU-a Franza Josefa Straussa), razvijajući se kao stručnjak za stranu i obrambenu politiku, a ujedno je predavač na Fakultetu političkih znanosti u Münchenu. Godine 1982. postao je redoviti profesor. Stalni je komentator bečkoga dnevnika »Die Presse« te od 1964. »Bayernkuriera« i časopisa »Wehrkunde«.
Godine 1967. imenovan je glavnim urednikom urednika ÖRF-a (Austrijske radio-televizije). Godine 1974. odstupio je s dužnosti pod pritiskom vladajućih socijalista. Od 1974. do 1986., odnosno umirovljenja, bio je dopisnik ÖRF-a iz Rima i Vatikana. Dobio je brojne nagrade i priznanja, uz ostale nagradu » Dr. Karl Renner«, talijansko priznanje »Grande Ufficiale«, naslov viteza počasne francuske legije - »Chevalier de la Legion d'Honneur«, novinarsku nagradu grada Salzburga »René Marcic« (Marčić je bio savjetnik za novinstvo i kulturu pri konzulatu NDH-a u Beču, a nakon rata radio je u »Salzburger Nachrichten«, kamo je »povukao« Tomičića). Za izvanredna novinarska postignuća Republika Austrija odlikovala ga je zlatnim križem za zasluge: »Goldenes Verdienstkreuz«. Radio je i kao prevoditelj pa je, uz ostalo, na njemački preveo glasovite humoristične romane talijanskoga književnika Giovannina Guareschija »Don Camillo i Peppone« i »Don Camillo i njegovo stado« (prevedeni su i na hrvatski). Na njemačkom je objavio knjige »Pozadina berlinske krize« i »De Gaulle, Nijemci, Europa« 1962. te »Mjesta srednje Europe« 1993.
Bio je, današnjim rječnikom rečeno, klasični konzervativni novinar i komentator demokršćanske orijentadje, ujedno istaknuti zagovornik demokracije. Navodi se da je jednom polemizirao protiv prijedloga nekoga austrijskoga političara koji je zagovarao ideju da se svi izbori održe istoga dana kako bi se uštedjelo u novcu i vremenu za prebrojavanje glasova. Dalma je tada rekao da su izbori najveći politički blagdani jedinoga suverena - naroda, pa što ih je više, to se taj suveren, u odnosima prema nositeljima predstavničke demokracije, osjeća jače i bolje. Što više izbora, više demokracije!
Umro je 28. srpnja 1999. u Beču. Zanimljivo je da se njegov »kamen« nalazi kao dvadeset treći među trideset dvije spomenskulpture u Gačanskom parku hrvatske memorije, smještenom u središte Otočca, postavljene na inicijativu Katedre Čakavskoga sabora.
Vladimir Lončarević
(Glas Koncila, br. 42, 22.10.2017.)
Srijeda, 25. Listopad 2017.
Nova stranica župa KOMPOLJE, BRLOG i VRATNIK - na FACEBOOK profilu
Ova mrežna stranica (portal), nakon odlaska bivšega župnika don Anđelka Kaćunka na novu službu u Gospiću, više ne objavljuje sadržaje iz župa u naslovu. Nova... >>>
KOMPOLJSKI "ZBOR" - SLAVLJE 'LETNJE STIPANJE': subota 21.8.!
Svečano koncelebrirano misno slavlje u 11,00 s. u zajedništvu sa svećenicima Otočkoga dekanata predvodi župnik (u odlasku) don Anđelko. Pjevanje vodi župni... >>>
'Elizabeta' u Brlogu – radostno trostruko slavlje
Proslava blagdana Marijina pohoda Elizabeti, zaštitnice župe Brlog, 29. svibnja, i ove je godine bila svedena samo na liturgijsko slavlje – nametnute 'mjere'... >>>
Šokantne izjave - poziv na raspravu u Crkvi i društvu
Medicinska aktivistica Vera Sharav - Židovka koja je preživjela holokaust - ukazuje na sličnosti između nacističkog režima i onoga što se događa danas* (u... >>>
Jedinstveno svečano slavlje sakramenata kršćanske inicijacije
U redovitim okolnostima života naših manjih župnih zajednica krštenje djece, premda nije čest događaj, smatra se nečim uobičajenim. Nasuprot tome, pristup... >>>
Kompolje (župna crkva)
Sveta misa:
nedjeljom u 10,00 sati; radnim danom u 18,00 sati (u zimskom razdoblju) odnosno u 19,00 ili u 19,30 s. (u ljetnom razdoblju)
Pobožnost Srcu Isusovu:
devet prvih petaka (od listopada do lipnja) – sveta misa navečer, potom klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu
Pobožnost Majci Božjoj:
u svibnju i listopadu krunica u 19,00 sati i potom sv. misa
Brlog
Sveta misa:
župna crkva: u drugu i posljednju nedjelju u mjesecu u 15,00 sati
Dom za odrasle "Bistričak": po dogovoru (o većim blagdanima)
Vratnik
Sveta misa:
župna crkva: nedjeljom u 12,00 sati
Crni Kal: prva nedjelja u mjesecu u 15,00 sati
Kad ce opet blog?... >>>
Sveti Otac Benedikt XVI bio je osam godina na čelu Katoličke crkve. Prvi je Papa u posljednjih sedam stoljeća koji je odlučio... >>>
13. veljače 2013. na Čistu Srijedu ili Pepelnicu, početku korizmenog vremena sahranjen je vlč. Mile Ivančić. Mučenik i okrutna... >>>