Marijanska zajednica - na koncilskim temeljima
NOVA EVANGELIZACIJA U ŽUPNOJ ZAJEDNICI
Kršćanski život bitno je obilježen marijanskom dimenzijom odnosno povjerenjem i pobožnošću Blaženoj Djevici Mariji, Majci Božjoj. I kao što je prava majka u obitelji, i kada puno ne govori ipak središnji lik, tako je i Marija tiho prisutna u životu svakoga kršćanina, štoviše poslije Krista zauzima najviše i nama najbliže mjesto. Pritom nam predstavlja putokaz u življenju po vjeri, budući da nas stalno upućuje na svoga Sina i podupire materinskom pomoću da se jače sjedinimo s Njime. U toj vjeri Mariji je posvećeno mnoštvo crkava odnosno svetišta, u Hrvatskoj posebice u Mariji Bistrici, na Trsatu, u Sinju, Voćinu, Aljmašu i dr.
Važnost marijanske zajednice
Crkva je trajno svjesna da Marijina duhovna nazočnost u dugoj kršćanskoj tradiciji predstavlja, kako je napisao Ivan Pavao II, jednu od snažnih "dimenzija kršćanskog života" (RM, 45). U naglašavanju te dimenzije, u gajenju istinske marijanske duhovnosti ter pučke i liturgijske pobožnosti prema Majci Božjoj posebnu ulogu može i treba imati jedan poseban živi vjernički krug u župnoj zajednici, a to je upravo "Marijanska zajednica". Istina, takve zajednice udruge ili pokreti koji nose Marijino ime postoje odavna na razini Crkve.
Nas ovdje zanimaju marijanske zajednice kojima nije samo cilj općenito gajiti pobožnost prema Majci Božjoj, već voditi računa o župnoj ukorijenjenosti marijanske duhovnosti. Stoga je uputno da svaka župna zajednica, posebice ona u kojoj je crkva posvećena Majci Božjoj ili ima neki oltar ter se neki Marijini blagdani posebno slave, razmišlja o formiranju marijanske zajednice, pod nekim sebi svojstvenim imenom. Pritom je važno da se ona ne ograniči samo na nekoliko starijih pobožnih žena, ponekad sklonijih nekim čak i čudnim dimenzijama pobožnosti, koja ne može bez hodočašćenja ili poruka iz Marijinih ukazanja.
Naprotiv, želi li se da ta zajednica bude prava katehetska skupina koja će razvijati autentičnu pobožnost prema Kristovoj Majci, ona se mora tako postaviti da privuče već djecu, barem onu viših razreda, mlade i kršćane srednje dobi. A to znači da župnik i njegovi suradnici trebaju voditi računa da dođe do izražaja biblijska i koncilska vizija uloge Majke Božje u povijesti spasenja i životu svakoga kršćanina.
Koncilska vizija marijanske pobožnosti
Dok se valja veseliti procvatu pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji i velikom broju ljudi koji hodočaste u marijanska svetišta, ipak je potrebno pitati se koliko je ta pobožnost prožeta onih duhom kako ga Crkva vidi i preporučuje. A to znači i koliko je ta pobožnost eklezijalna i koliko dinamizira život župne zajednice ili se zatvara u sebe postajući svrha samoj sebi, bez evanđeoskoga utjecaja na druge?
U tom smislu šteta je što mnogi kršćani nisu imali prilike proučiti temeljna usmjerenja Drugog vatikanskog koncila koji pažljivo osvjetljuje ulogu Marijinu u povijesti, ili, teološkim rječnikom rečeno, u "ekonomiji spasenja". Stoga, kod formiranja marijanske zajednice taj koncilski tekst (konstitucija "Svjetlo naroda" /LG/ - VIII. glava) valja uzeti kao uporišnu točku. I oni malobrojni novozavjetni događaji koji govore o Mariji silno su bogati porukom da od njih uvijek treba počinjati svako promišljanje: Marija kod navještenja, Marija i Isusovo djetinjstvo, Marija i javni Isusov život, ter Marija poslije Uskrsnuća i Uzašašća.
Glavni je koncilski naglasak na činjenici da Marija nije bila tek neko pasivno oruđe u Božjim rukama, "nego je sudjelovala slobodnom voljom i poslušnošću u ljudskom spasenju" (LG 56). Upravo je slušanjem i čuvanjem Božje poruke, već od Navještenja, i razmišljajući o njoj u svome srcu, potom slaveći, zahvaljujući i veličajući Boga, sudjelujući u Kristovoj otkupiteljskoj patnji, moleći s apostolima i podržavajući ih u očekivanju Duha Svetoga, pokazala i donosila Krista ljudima, odnosno postala uzornom blagovjesnicom "novoga svijeta" koji nastaje pobjedom njezina Sina nad zlom, grijehom i smrću. Svime time sudjelovala je u Spasiteljevu djelu, i to poslušnošću, vjerom, ufanjem i žarkom ljubavlju.
Marija – uzor vjernicima
Pritom je važno naglasiti da u gledanju na Mariju nije dovoljno da dolazi do izražaja samo njezina zagovorna uloga kao Bogorodice ter Odvjetnice, Pomoćnice i Posrednice kod njezina Sina, odnosno njezina majčinska briga za sve nas koji putujemo i nalazimo se u pogiblima i tjeskobama, već da u prvome redu sja vjernicima kao uzor vjere i krjeposti. Jer ona po svom tijesnom sudjelovanju u povijesti spasenja u sebi na neki način "sjedinjuje i odrazuje najveće istine vjere, i dok se o njoj propovijeda i dok joj se iskazuje štovanje, ona vjernike zove svome Sinu, k Njegovoj žrtvi i k ljubavi Oca" (LG 65). Pritom je važno spomenuti da se u Crkvi nikada ne slavi euharistija a da se s uzvišenim riječima ne posvjedoči zajedništvo s Marijom.
Slijedom rečenoga Marija je najizvorniji uzor svakoga kršćanina, zapravo cijele Crkve, koja pravo širi Kristovu slavu i postaje tek onda sličnija Kristu, dok napreduje u vjeri, ufanju i ljubavi, u svemu "tražeći i vršeći Božju volju". To znači da Marijine uloge i povlastice, kako kaže Drugi vatikanski koncil, "imaju za svrhu Krista, vrelo sve istine, svetosti i pobožnosti". Jer Marija je sva usredotočena na Isusa i njegovo poslanje koje se nastavlja u Crkvi ter time postaje uzrokom "onoga materinskoga osjećaja kojim trebaju biti prožeti svi koji rade u apostolskoj misiji Crkve na preporodu ljudi" (LG 65).
Ne bi li marijanska zajednica trebala imati veliku ulogu i u "novoj evangelizaciji" koja je u Crkvi u tijeku, počevši od župne zajednice. To uvelike mora utjecati i na neke pomake u štovanju Blažene Djevice koja, uzvišena poslije Sina iznad svih anđela i ljudi, ipak u prvome redu poziva da On bude više upoznat i ljubljen, da se živi po njegovu evanđelju.
Milan Šimunović
Glas Koncila, 13.5.2012.
Nova stranica župa KOMPOLJE, BRLOG i VRATNIK - na FACEBOOK profilu
Ova mrežna stranica (portal), nakon odlaska bivšega župnika don Anđelka Kaćunka na novu službu u Gospiću, više ne objavljuje sadržaje iz župa u naslovu. Nova... >>>
KOMPOLJSKI "ZBOR" - SLAVLJE 'LETNJE STIPANJE': subota 21.8.!
Svečano koncelebrirano misno slavlje u 11,00 s. u zajedništvu sa svećenicima Otočkoga dekanata predvodi župnik (u odlasku) don Anđelko. Pjevanje vodi župni... >>>
'Elizabeta' u Brlogu – radostno trostruko slavlje
Proslava blagdana Marijina pohoda Elizabeti, zaštitnice župe Brlog, 29. svibnja, i ove je godine bila svedena samo na liturgijsko slavlje – nametnute 'mjere'... >>>
Šokantne izjave - poziv na raspravu u Crkvi i društvu
Medicinska aktivistica Vera Sharav - Židovka koja je preživjela holokaust - ukazuje na sličnosti između nacističkog režima i onoga što se događa danas* (u... >>>
Jedinstveno svečano slavlje sakramenata kršćanske inicijacije
U redovitim okolnostima života naših manjih župnih zajednica krštenje djece, premda nije čest događaj, smatra se nečim uobičajenim. Nasuprot tome, pristup... >>>
Kompolje (župna crkva)
Sveta misa:
nedjeljom u 10,00 sati; radnim danom u 18,00 sati (u zimskom razdoblju) odnosno u 19,00 ili u 19,30 s. (u ljetnom razdoblju)
Pobožnost Srcu Isusovu:
devet prvih petaka (od listopada do lipnja) – sveta misa navečer, potom klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu
Pobožnost Majci Božjoj:
u svibnju i listopadu krunica u 19,00 sati i potom sv. misa
Brlog
Sveta misa:
župna crkva: u drugu i posljednju nedjelju u mjesecu u 15,00 sati
Dom za odrasle "Bistričak": po dogovoru (o većim blagdanima)
Vratnik
Sveta misa:
župna crkva: nedjeljom u 12,00 sati
Crni Kal: prva nedjelja u mjesecu u 15,00 sati
Kad ce opet blog?... >>>
Sveti Otac Benedikt XVI bio je osam godina na čelu Katoličke crkve. Prvi je Papa u posljednjih sedam stoljeća koji je odlučio... >>>
13. veljače 2013. na Čistu Srijedu ili Pepelnicu, početku korizmenog vremena sahranjen je vlč. Mile Ivančić. Mučenik i okrutna... >>>