Odgojna dimenzija posvećenog života
RAZMIŠLJANJE UZ SVIJEĆNICU
Misna čitanja: Mal 3,1-4; Heb 2,14-18; Lk 2,22-40
Odgoj kao trajni zadatak!
Ove pastoralne godine je u Gospićko-senjskoj biskupiji izabrano geslo Odgoj za slobodu u znaku križa. Kao osobe posvećenog života znamo koliko je potrebno rada na sebi da bi naš život bio usklađen s Božjom riječju. Božja riječ je standard našeg samo-odgoja, ali i odgoja drugih. A ona nužno uključuje križ žrtve i samo-izgradnje, koji se u konačnici pretvara u križ blagoslova.
Kada je riječ o odgoju, ne radi se tu samo o osobama posvećenog života, nego i o svakom čovjeku. Roditelji, i svi ostali koji sudjeluju u odgojnom procesu djece i mladeži, znaju kako je teško i složeno odgajati. Ali također znaju ako se ne pristupi plemenitim odgojnim procesima da će stvar jednog dana biti gora i možda nepopravljiva. Koliko treba dobrote, nježnosti i ljubavi da bi čovjek podigao krhko ljudsko stvorenje na noge, kako bi ga osposobio, ne samo u izvanjskome smislu hoditi i biti cjelovit, već prije svega u onom duhovnom. Pogrješan korak u odgoju može ostaviti duboke ožiljke i tragove ako onaj tko odgaja ne misli na krhkost i nježnost povjerene mu osobe.
Ako bi svijest o djetetu kao krhkom biću mogla i biti sasvim razumljiva svima, bez obzira koliko je vjerno vršili i ne činili propusta glede toga, postoji ipak još jedna druga značajna dimenzija koje roditelji nisu baš uvijek svjesni. Radi se naime o shvaćanju ljudskog bića u njegovoj cjelovitosti, jer su roditelji pozvani skrbiti za cjelovit razvoj svoje djece, a ne samo za izvanjsku ili tjelesnu stranu. Zato i odgoj djece kao krhkih stvorenja pretpostavlja sveobuhvatnost. U protivnom nije dobar ni dostatan.
Cjelovit odgoj pretpostavlja i odgoj vjere, jer je vjera i povjerenje bitna sastavnica ljudskog života. S tim u svezi, pretpostavlja se svjedočanstvo života vjere, jer inače odgoj nije temeljit ako i roditelj ne živi ono što govori ili očekuje od svoga djeteta. A onaj tko živi u grijehu i ne razumije koliko je to pogubno, ne može odgojiti svoje dijete prema stvarnim vrjednotama vjere na temelju koje je sam Bog poučio čovjeka kako je najpogubnija kočnica razvoju osobe, a i odgojnim vrijednostima, upravo grijeh.
Grijeh je doista razoran poput neke eksplozivne naprave, uništava onoga tko ga čini, a ranjava i drugog oko njega. S druge pak strane, odgoj ima uzvišene ciljeve i vrednote! Kršćanski odgoj doista oplemenjuje čovjeka na svim razinama njegova bića. Odgoj prije svega uključuje usvajanje i izgrađivanje moralnih vrjednota, ispravnih stavova, zdrav pogled na život i svijet, izgradnju karaktera i kvalitativno uključenje u društvene procese. Jednom riječju, odgoj je trajno sazrijevanje. Zato je i samo-odgoj nešto što je trajni zadatak svake osobe. No, sve to uključuje određenu disciplinu i dosljednost kako bi karakter sazrijevao.
Vrhunac prema kojem bi odgoj trebao težiti nije samo pouka moralnog zakona, nego odgoj u svijesti kako je svatko dijete i dijete Božje. Zbog toga bi svaki roditelj i odgojitelj trebao prikazati svoje dijete Bogu, kako bi ono do kraja bilo i dijete Božje, kojemu bi pripadnost Bogu trebala biti najveći dar koji mu roditelji mogu priuštiti.
Marijin primjer!
U onome u čemu se sami ne snalazimo dovoljno, nebeska majka Marija može nam biti izuzetan uzor. Ona je primila u svoje krilo utjelovljenog Sina Božjega ter ujedno dobila i dužnost skrbiti oko njegova rasta i odgoja. Bez njezine pomoći, ne bi Isusu pošlo za rukom odrasti i kao čovjek. Prihvaćajući sa svom ozbiljnošću povjerenu ulogu, ona se trudila dati mu cjelovit odgoj, pazeći kako raste i razvija se. Tako je Božji Sin dobio na zemlji skrbnicu koja je pratila sva zbivanja i njegov rast, pohranjujući brižno u svome srcu svaki događaj. Skrbiti za Sina Božjega i odgajati Sina Božjega, diveći se činjenici što Bog živi kao čovjek ter se potpuno prepušta njenoj skrbi i pomoći, bio joj je najljepši dar. Osim što se divila njegovoj nebeskoj veličini, sad je imala prigodu diviti se i ljudskoj poniznosti.
Ipak ni tada Marija, koja je Isusa primila kao dar neba da ga daruje čovječanstvu, nije zaboravila svoju majčinsku i odgojiteljsku dužnost. Mogla ga je darovati čovječanstvu samo kao Sina Božjega ter je stoga njezin prvi odgojni čin bio prikazanje svoga djeteta nebeskom Ocu od kojeg ga je i primila. Već tada je bila svjesna kako će on svoje poslanje u svijetu moći izvršiti samo ako je potpuno prikazan Ocu. Zato ga je četrdeset dana nakon rođenja odnijela u Hram prikazati sukladno Zakonu Gospodnjem, ali ne samo kako bi ispunila preciznu odredbu Zakona, nego kako bi izvršila nešto što je u duši kao Majka osjećala neophodnim. Prikazati Isusa u Hramu bio je najveći čin njezine otvorenosti pred Bogom, kao i najveći odgojni čin kojim je Božjem Sinu mogla jamčiti cjelovit i siguran rast, jer ga nije sebeljubno čuvala za se, nego ga je odgajala pred Bogom i uz pomoć Božju.
Svaki kršćanski roditelj je primio u svoju obitelj i jedno dijete Božje koje treba ljudsku i božansku nježnost i toplinu da bi doseglo prave razmjere života, kako bi kao odgojeno dijete moglo doći do zrelosti. Nijedan roditelj koji ne prikazuje Ocu nebeskome svoje dijete iskreno, moleći se da bude pravo dijete Božje i skrbeći oko toga svim svojim bićem, ne ispunjava na pravi način svoju roditeljsku dužnost. Štoviše, u odgojnom procesu zanemaruje upravo ono najvažnije, a to je odgoj u vjeri, odgoj za neprolazne vrjednote i za život vječni.
Nebeska Majka nas i danas može naučiti takvim stvarnostima ter stoga, dok razmišljamo o Otajstvenim sadržajima ovog blagdana Gospodinova prikazanja, upravimo svoje srce k njoj, da kao posrednica i vrsna odgojiteljica, isprosi milost dobrog odgoja u svim kršćanskim obiteljima. Neka nam po njoj zasja istinsko Svjetlo, Krist Gospodin, koji je došao kao svjetlo na prosvjetljenje narodā i neka rasprši tmine našeg neznanja i nesnalaženja, postajući nam zalogom budućeg blagoslova u životu bez zalaza i mraka.
Priredio: fra Tomislav Vrsaljko
Nova stranica župa KOMPOLJE, BRLOG i VRATNIK - na FACEBOOK profilu
Ova mrežna stranica (portal), nakon odlaska bivšega župnika don Anđelka Kaćunka na novu službu u Gospiću, više ne objavljuje sadržaje iz župa u naslovu. Nova... >>>
KOMPOLJSKI "ZBOR" - SLAVLJE 'LETNJE STIPANJE': subota 21.8.!
Svečano koncelebrirano misno slavlje u 11,00 s. u zajedništvu sa svećenicima Otočkoga dekanata predvodi župnik (u odlasku) don Anđelko. Pjevanje vodi župni... >>>
'Elizabeta' u Brlogu – radostno trostruko slavlje
Proslava blagdana Marijina pohoda Elizabeti, zaštitnice župe Brlog, 29. svibnja, i ove je godine bila svedena samo na liturgijsko slavlje – nametnute 'mjere'... >>>
Šokantne izjave - poziv na raspravu u Crkvi i društvu
Medicinska aktivistica Vera Sharav - Židovka koja je preživjela holokaust - ukazuje na sličnosti između nacističkog režima i onoga što se događa danas* (u... >>>
Jedinstveno svečano slavlje sakramenata kršćanske inicijacije
U redovitim okolnostima života naših manjih župnih zajednica krštenje djece, premda nije čest događaj, smatra se nečim uobičajenim. Nasuprot tome, pristup... >>>
Kompolje (župna crkva)
Sveta misa:
nedjeljom u 10,00 sati; radnim danom u 18,00 sati (u zimskom razdoblju) odnosno u 19,00 ili u 19,30 s. (u ljetnom razdoblju)
Pobožnost Srcu Isusovu:
devet prvih petaka (od listopada do lipnja) – sveta misa navečer, potom klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu
Pobožnost Majci Božjoj:
u svibnju i listopadu krunica u 19,00 sati i potom sv. misa
Brlog
Sveta misa:
župna crkva: u drugu i posljednju nedjelju u mjesecu u 15,00 sati
Dom za odrasle "Bistričak": po dogovoru (o većim blagdanima)
Vratnik
Sveta misa:
župna crkva: nedjeljom u 12,00 sati
Crni Kal: prva nedjelja u mjesecu u 15,00 sati
Kad ce opet blog?... >>>
Sveti Otac Benedikt XVI bio je osam godina na čelu Katoličke crkve. Prvi je Papa u posljednjih sedam stoljeća koji je odlučio... >>>
13. veljače 2013. na Čistu Srijedu ili Pepelnicu, početku korizmenog vremena sahranjen je vlč. Mile Ivančić. Mučenik i okrutna... >>>